Anksioznost - povezanost prehrane i mentalnog zdravlja

Na žalost, trenutne okolnosti karantene i socijalne distance uslijed pandemije bolesti COVID-19 neminovno narušavaju kvalitetu života i samim time i naše mentalno zdravlje. Razine stresa i pojave anksioznosti su neusporedivo više u odnosu na uobičajena događanja i okolnosti u našim životima.

Raspoloženje je emocionalno i mentalno stanje koje može fluktuirati, kako akutno tako i kronično. Iskustvo raspoloženja pojedinca ovisi i o egzogenim „situacijskim“ faktorima, poput aktualnih životnih okolnosti koje vrijede za cijeli svijet ili nedavnog jakog potresa za stanovnike Zagreba, te o intrinzičnim „dispozicijskim“ faktorima, za koje se pretpostavlja da uključuju endogene fiziološke procese, poput fluktuacije hormona, neurotransmitera kao i (ne)prisutnosti hranjivih sastojaka u našoj prehrani.

U psihijatriji postoje klinički pragovi za dijagnozu poremećaja raspoloženja. Znanstvena studija globalnog opterećenja bolestima iz 2010. godine izvijestila je da je 18,9% stanovništva, koji su iskusili privremenu ili trajnu radnu nesposobnost, zatražilo bolovanje kao posljedicu mentalnih poremećaja [1]. Stanja poput depresije, distimije (dugotrajni blagi oblik depresije) te posebice sve učestalije anksioznosti predstavljaju velik teret i za zdravstveni sustav, jer predstavljaju značajan udio tereta bolesti u svijetu [1]. Ove brojke ne uključuju stanovnike sa simptomatologijom, koja ne doseže prag za kliničku dijagnozu, ali pojava anksioznosti može signalizirati povećani rizik za nastanak težih psihijatrijskih poremećaja.

Jasno je da postoje i prirodne razlike u raspoloženju unutar zdrave populacije, uključujući i pojedince koji su predisponirani za nastanak takvih poremećaja [2]. Stoga optimiziranje raspoloženja i dobrobiti kod ne-kliničke populacije može predstavljati realnu i efikasnu metodu za sprječavanje pojave kliničkih poremećaja. Potreban je dodatni pomak u fokusu znanstvenih istraživanja zbog razumijevanja kako se raspoloženje može optimizirati u zdravim i u rizičnim skupinama.

U posljednja dva desetljeća unutar znanstvenih krugova utjecaj prehrane na zdravlje mozga i živčanog sustava smatra se sve važnijim čimbenikom za smanjivanje rizika od nastanka poremećaja raspoloženja. Prehrambene intervencije namijenjene poboljšanju kvalitete prehrane analizirane su u znanstvenim radovima kao metoda za smanjenje simptoma mentalnih stanja anksioznosti i depresije. Istraživanja su pokazala da su rezultati neovisni o efikasnosti pojedinca u toleriranju simptoma i sklonosti prakticiranju tjelesne aktivnosti[3]. Brojne znanstvene studije pokazuju povezanost između loše prehrane i lošijeg mentalnog zdravlja [4,5].

Mnoge namirnice za koje se smatra da poboljšavaju kvalitetu prehrane, a posljedično i mentalno zdravlje i raspoloženje, slične su namirnicama iz popularne "mediteranske prehrane". Uključuju nemasno meso, ribu, zeleno lisnato povrće, mahunarke i orašaste plodove. Ono što im je zajedničko, osim nutritivne kvalitete, navedene su namirnice bogate vitaminima B kompleksa, što povećava mogućnost da odnos raspoloženja i prehrambenih navika može biti dijelom posredovan unosom tih mikronutrijenata. Status vitamina B kompleksa u organizmu predstavlja velike benefite za zdravlje mozga i naše raspoloženje [6,7,8]. Manjak ovih mikronutrijenata, posebice vitamina B12 ili folata (vitamina B9), povezan je s povećanim rizikom od pojave stanja anksioznosti i depresije [9].

Navedeni zaključci su doveli do zahtjeva znanstvene zajednice za povećanim prepoznavanjem i detekcijom prehrambenih nedostataka i/ili suboptimalnog unosa hranjivih sastojaka, koji doprinose osnovnim uzrocima poremećaja raspoloženja i drugih psihijatrijskih stanja [10,11].

Integralna uloga B vitamina kao kofaktora u staničnim procesima kao što su ciklusi metionina i folata, osnova su hipoteze vezane uz povezanost statusa vitamina B kompleksa i mentalnog zdravlja i raspoloženja [12]. Znanstvenik Kennedy [6] također naglašava da vitamini B kompleksa doprinose međusobno povezanim staničnim procesima odgovornim za metilaciju DNK i izlučivanje homocisteina. Prema tome, nedostatak jednog ili više ovih hranjivih mikronutrijenata mogu ograničiti ove metaboličke puteve, što rezultira akumulacijom homocisteina [13]. Dakle, moglo bi se očekivati ​​da će prehrana bogata vitaminima B kompleksa putem namirnica i dodataka prehrani prezentirati koristi u pogledu raspoloženja.

Kroz svoju ulogu u metabolizmu, vitamini B kompleksa djeluju kao kofaktori i u sintezi i regulaciji dopaminskih i serotoninskih neurotransmitera. Prisutnost i učinkovitost oba neurotransmitera je ključna u procesu regulacije raspoloženja, kao i za smanjivanje mogućnosti pojave kliničkih simptoma poput depresije i anksioznosti. Konzumacija vitamina B kompleksa kroz prehranu i dodatke prehrani stoga može ponuditi alternativni ili dodatni tretman standardnoj proceduri usmjerenoj na optimiziranje raspoloženja modulacijom funkcije neurotransmitera.

Laville i suradnici [14] sugeriraju da osnovni status hranjivih tvari može utjecati na odgovor na prehrambenu intervenciju, izgledno i zbog učinaka i efikasnosti mikrobiote probavnog (GI) trakta pojedinca. Raste i konsenzus u znanstvenoj zajednici da i suboptimalni status hranjivih tvari, koji ne zadovoljava kriterije kliničkog nedostatka, može biti faktor rizika za loš funkcionalni status organizma [11]. Polje nutritivne kognitivne neuroznanosti uključuje znanstvene studije koje se odnose na strukturu i funkciju prehrane kroz utjecaj na specifične uzorke prehrambenih biomarkera u kontekstu neurokognitivnog zdravlja.

I na kraju, postoji niz randomiziranih kontroliranih ispitivanja (RCT) koja su ispitivala učinke pojedinih vitamina B kompleksa na regulaciju raspoloženja. Znanstvenik Kennedy [6] tvrdi da je mogući uzrok međuovisnost vitamina B kompleksa za ciklus metilacije. Stoga bi konzumiranje namirnica i dodataka prehrani koji imaju kompletan spektar vitamina B kompleksa trebalo biti učinkovitije od pojedinačne suplementacije jednim vitaminom, bilo kojim iz tog kompleksa iz razloga što ti mikronutrijenti djeluju usklađeno i u sinergiji u provođenju fizioloških procesa. Navedeno je u određenoj mjeri potpomognuto prethodnim meta-analizama koje su izvještavale kako su kompleksnije namirnice i dodaci prehrani, koji su sadržavali sve vitamine B kompleksa, učinkovitiji u poboljšanju raspoloženja u zdravoj populaciji [8].

Sa obzirom na sve veći broj osoba koje su pogođene problemima mentalnog zdravlja, uključujući trenutnu  situaciju s pandemijom COVID-19, potrebno je razmotriti preventivne mjere za smanjenje pojave mentalnih bolesti. Iz citiranih radova se čini da su status organizma i funkcija hranjivih tvari u međuzavisnosti. Važno je napomenuti da su preporučene dnevne doze mikronutrijenata razvijene kao smjernice za sprječavanje rizika od nastanka bolesti. To je posebno važno sa obzirom na dokaze da poboljšanje u količini i pristutnosti hranjivih tvari u našoj prehrani može umanjiti rizik od pojave promjena raspoloženja i kognitivnih poremećaja [11]. Spomenuta znanstvena istraživanja pružaju dokaze da uravnotežena i kvalitetna prehrana, kao i strategija suplementacije vitaminima B kompleksa (samih ili s nekim drugim multivitaminskim pripravkom) također mogu poboljšati raspoloženje i kod zdravih i kod potencijalno rizičnih osoba. Za što bolju kontrolu svih rizika u trenutnim izazovnim vremenima, toplo se preporučuje pojačati konzumaciju kvalitetnih, cjelovitih namirnica bogatih hranijivim tvarima.

Treba istaknuti i druge hranjive sastojke koji imaju dokazane benefite naše mentalno i fizičko zdravlje - prebiotici i probiotici za zdravlje naše mikrobiote, omega-3 masne kiseline te vitamini C i D. Vitamin D kao mikronutrijent je posebice bitan za opće zdravlje i imunitet, posebice ukoliko smo smanjili izloženost sunčevim zrakama uslijed mjera socijalnog distanciranja i skraćenog trajanja boravka na svježem zraku.

Austrijska tvrtka Lifecare essentials odgovorila je na potencijalnu problematiku i dizajnirala proizvod B!TONIC ROSA SPIRIT koji je razvijen kako bi zadovoljio potrebu za vitaminima i fitonutrijentima za osobe koji imaju neuravnoteženu prehranu, i/ili su podložni stresnom okruženju. Vitamini se mnogo učinkovitije apsorbiraju u našem tijelu u kombinaciji s fitonutrijentima i prirodnim sastojcima iz voća i povrća. Za opskrbu tijela važnim mikronutrijentima razvili smo jedinstvenu formulu koja sadrži ekstrakte mješavine iz 5 vrsti povrća i 14 vrsti voća. Ukoliko ste smanjili boravak na suncu uslijed novih mjera, preporučamo vitamin D i druge hranjive tvari koje se nalaze u proizvodu SILVER BONES, potpunom proizvodu dizajniranom prije svega za zdravlje koštanog i mišićnog sustava.

Literatura:

1. Whiteford HA., Ferrari AJ., Degenhardt L., Feigin V., Vos T. The global burden of mental, neurological and substance use disorders: An analysis from the Global Burden of Disease Study 2010. PLoS ONE. 2015;10:e0116820. doi: 10.1371/journal.pone.0116820. 

2. Hariri A.R., Drabant EM., Munoz KE., Kolachana LS., Mattay VS., Egan MF., Weinberger DR. A susceptibility gene for affective disorders and the response of the human amygdala. Arch. Gen. Psychiatry. 2005;62:146–152. doi: 10.1001/archpsyc.62.2.146.

3. Jacka FN., O’Neil A., Opie R., Itsiopoulos C., Cotton S., Mohebbi M., Castle D., Dash S., Mihalopoulos C., Chatterton ML., et al. A randomised controlled trial of dietary improvement for adults with major depression (the ‘SMILES’ trial) BMC Med. 2017;15:23. doi: 10.1186/s12916-017-0791-y

4. Jacka FN., Pasco JA., Mykletun A., Williams LJ., Hodge AM., O’Reilly SL., Nicholson GC., Kotowicz MA., Berk M. Association of Western and Traditional Diets with Depression and Anxiety in Women. Am. J. Psychiatry. 2010;167:305–311. doi: 10.1176/appi.ajp.2009.09060881. 

5. Lai JS., Hiles S., Bisquera A., Hure AJ., McEvoy M., Attia J. A systematic review and meta-analysis of dietary patterns and depression in community-dwelling adults. Am. J. Clin. Nutr. 2014;99:181–197. doi: 10.3945/ajcn.113.069880. 

6. Kennedy DO. B Vitamins and the Brain: Mechanisms, Dose and Efficacy-A Review. Nutrients. 2016;8:68. doi: 10.3390/nu8020068. 

7. Kennedy DO., Haskell CF. Vitamins and cognition. Drugs. 2011;71:1957–1971. doi: 10.2165/11594130-000000000-00000. 

8. Long SJ., Benton D. Effects of Vitamin and Mineral Supplementation on Stress, Mild Psychiatric Symptoms, and Mood in Nonclinical Samples: A Meta-Analysis. Psychosom. Med. 2013;75:144–153. doi: 10.1097/PSY.0b013e31827d5fbd. 

9. Almeida OP., Ford AH., Flicker L. Systematic review and meta-analysis of randomized placebo-controlled trials of folate and vitamin B12 for depression. Int. Psychogeriatr. 2015;27:727–737. doi: 10.1017/S1041610215000046. 

10. Sarris J., Logan A.C., Akbaraly TN., Amminger GP., Balanzá-Martínez V., Freeman MP., Hibbeln J., Matsuoka Y., Mischoulon D., Mizoue T. Nutritional medicine as mainstream in psychiatry. Lancet Psychiatry. 2015;2:271–274. doi: 10.1016/S2215-0366(14)00051-0. 

11. Scholey A. Nutrients for neurocognition in health and disease: Measures, methodologies and mechanisms. Proc. Nutr. Soc. 2018;77:73–83. doi: 10.1017/S0029665117004025. 

12. Reynolds EH., Carney MW., Toone BK. Methylation and mood. Lancet (Lond. Engl.) 1984;2:196–198. doi: 10.1016/S0140-6736(84)90482-3. 

13. Otaegui-Arrazola A., Amiano P., Elbusto A., Urdaneta E., Martinez-Lage P. Diet, cognition, and Alzheimer’s disease: Food for thought. Eur. J. Nutr. 2014;53:1–23. doi: 10.1007/s00394-013-0561-3. 

14. Laville M., Segrestin B., Alligier M., Ruano-Rodríguez C., Serra-Majem L., Hiesmayr M., Schols A., La Vecchia C., Boirie Y., Rath A., et al. Evidence-based practice within nutrition: What are the barriers for improving the evidence and how can they be dealt with? Trials. 2017;18,425. doi: 10.1186/s13063-017-2160-8.