Optimiziranje (ne

Od sredine 3. mjeseca, sa obzirom na veliku, globalnu promjenu u našem životnom stilu uslijed pandemije COVID-19 bolesti i tadašnje pooštravanje mjera koje je donio i hrvatski nacionalni stožer za civilnu zaštitu, odlučili smo se za objavljivanje blog-sadržaja ozbiljnijim, znanstvenim pristupom. U proteklih  gotovo dva i pol mjeseca fokus je stavljen na zdravlje i funkciju imunosnog sustava te je prodiskutirana važnost mnogih aspekata: tjelesne aktivnosti, sna, stresa, utjecaja nutrijenata na fizičko i mentalno zdravlje - velikog broja čimbenika koji čine životni stil pojedinca.

Procijenili smo da je to naš najbolji mogući doprinos društvu u borbi sa novom bolesti i dosad neviđenim životnim okolnostima, jer na kraju priče, mi ljudi i naše životne navike i odluke su definitivno najbitnija karika u borbi sa novim virusom. U ovotjednom znanstvenom blogu, desetom po redu na ovu temu u periodu pandemije, slijede zaključci svih tekstova i literaturnih referenci na temu imuniteta i COVID-19 infekcije. Uzevši u obzir postepeno ukidanje donesenih restriktivnih mjera, koje su dodatno uklonjene ili oslabljene ovog tjedna, idealan je trenutak za zaokruživanje ove teme i prakticiranje "novog starog", poželjno kvalitetnijeg, životnog stila svih nas.

 

Znanost

Imunosni sustav jest tjelesni sustav koji štiti organizam od stranih tvari, stanica i tkiva proizvodeći imunosni odgovor u kontaktu sa njima. Uključuje timus, slezenu, limfne čvorove, posebne naslage limfoidnog tkiva (npr. u gastrointestinalnom traktu i koštanoj srži), makrofage te limfocite uključujući B stanice, T stanice i antitijela. Postoje dvije podskupine imunosnog sustava: urođeni imunosni sustav i adaptivni imunosni sustav.

Imunosni sustav sadrži ukupno 22 vrste stanica, a svaka od tih vrsta ima 10-1000 različitih inačica i uloga. Svaki organ ima jedinstvenu populaciju rezidentnih imunosnih stanica, a postoje i sistemske cirkulirajuće imunosne stanice. Imunosne stanice komuniciraju koristeći citokine, proteine ​​koji imaju ulogu stanične signalizacije te su uključeni u autokrinu, parakrinu i endokrinu komunikaciju. Postoji 33 tipa citokina koji su proizvedeni od niza tipova stanica odgovornih za imunosni odgovor.

Jedna od tih 22 vrste stanica imunosnog sustava jesu T-limfociti koji proizvode citokine, prepoznaju strane patogene i prepoznaju normalno zdravo tkivo domaćina. Postoje dvije glavne podskupine T-stanica na temelju njihovih površinskih molekula/funkcija: CD4 i CD8 podskupine. Stanice CD4 poznate su kao pomoćne T-stanice i oni su najplodniji proizvođači citokina. CD4 stanice su dalje podijeljene na Th1 i Th2 stanice na temelju tipova citokina koje proizvode (1).

 

Th1 i Th2 imunosne stanice

Th1 stanice proizvode pro-upalni odgovor odgovoran za neutralizaciju unutarstaničnih infekcija. Te Th1 stanice uglavnom proizvode citokine INF-y i GM-CSF. Ako nisu regulirane, Th1 stanice regrutiraju upalne monocite (2) te tad koordiniraju upalnu kaskadu koja uništava sve što im se nađe na putu.

Regulator Th1 stanica su Th2 stanice koje proizvode IL-4, IL-5, IL-13 i IL-10 citokine. IL-10 je protuupalni citokin koji pomaže Th2 stanicama suzbiti prekomjernu upalu induciranu Th1 stanicama. Optimalno, trebala bi postojati zdrava ravnoteža između Th1 i Th2 stanica u imunosnom odgovoru.

U nedavno objavljenom znanstvenom radu zaključeno je da SARS-CoV-2 virusima inducirane Th1 stanice s tada proizvedenim IFN-y i GM-CSF citokinima postoje samo kod pacijenata koji se nalaze na ICU-i (jedinica intenzivne skrbi), dok je rijetka pojavnost kod pacijenata koji nisu završili na intenzivnom liječenju i kod zdravih pojedinaca iz kontrolne skupine (3). To je jedan od razloga zašto se antitijela na GM-CSF citokine testiraju na pacijentima oboljelim od COVID-19 (4).

 

“Boostanje” imuniteta - zašto je to pogrešan i potencijalno štetan termin

U većini bolesti, pa tako i kod COVID-19, postoje dvije faze imuno-odgovora: prva faza imunosnog odgovora je zaštitna gdje određene stanice pokušavaju očistiti virus. Tada bi trebali optimalno stanje i funkciju svog imunosnog sustava. Druga faza imunosnog odgovora, koju doživljavaju neki oboljeli pojedinci, jest pretjerani destruktivni odgovor imunosnog sustava gdje prekomjerna stimulacija specifičnih stanica uzrokuje prekomjernu upalu što dovodi do veće štete od one koju čini sam virus. Tijekom ove faze želimo potisnuti snagu imunosnog sustava i njegovog odgovora.

Uobičajena fraza koja se (pre)često koristi jest: "jačanje ili boostanje" imunosnog sustava. Ipak, vjerojatno bi terminologiju bilo korisno i ispravno globalno promijeniti u OPTIMIRANJE imunosnog sustava. Imunosni sustav jedan je od najsloženijih sustava u tijelu. Postoji dobar balans u našim organizmima pa tako i u funkciji imunosnog sustava. Jedna od grana funkcije imunosnog sustava ima pro-upalni i protu-upalni put. U bolesnika koji su bili pozitivni na COVID-19 infekciju, znanstveno istraživanje je otkrilo da je prisutan u sustavu povećan broj pro-upalnih stanica.

Dakle, u stvarnosti zbog ove (COVID-19) ili neke druge bolesti mi želimo poboljšati ili optimizirati neke dijelove imunosnog odgovora te suzbiti druge dijelove odgovora ili faze bolesti. Ovisno o tome u kojoj smo fazi bolesti, želimo OPTIMIRATI funkciju svog imuniteta, nikako samo i isključivo ojačati ili "boostati". Imunosni sustav zahtijeva pažljivo razmatranje kada govorimo o potrebi povećanja broja određenih vrsti stanica te inhibiranja ili suzbijanja funkcije drugih vrsti.

 

Kako optimizirati imunitet?

Kad govorimo o pro-upalnim i protu-upalnim Th1 i Th2 imunosnim stanicama, literaturno dokazani  faktori za optimizaciju odgovora našeg imunosnog sustava jesu:

  • tjelesna aktivnost - inducira prelazak dominantnog odgovora na Th2 stanice sa Th1 stanica
  • vitamin D – taj vitamin i njegovi receptori (VDR) mogu biti odgovorni za prebacivanje ravnoteže sa Th1 na Th2 stanice
  • san - istraživači su uočili da tijekom kvalitetnog spavanja postoji transfer iz Th1 u Th2 dominantan stanični odgovor (5).

Imunosni sustav ne funkcionira samo na ovaj način, ovo je jedan od njegovih načina funkcioniranja. Postoje i mnogi drugi načini izazivanja upale/protu-upalnog djelovanja našeg imuniteta.

 

Zaključci

Naš životni stil igra temeljnu ulogu za naš zdravstveni status. Iako nas zdravi životni izbori vjerojatno neće obraniti od zaraze nekim patogenom, zdrave navike mogu poboljšati sposobnost našeg organizma za prevenciju razvijanja teških simptoma nakon infekcije. Budući da je SARS-CoV-2 novi virus, još nemamo konkretne podatke hoće li navedene navike spriječiti pojavu simptoma COVID-19 bolesti. Ono što je preporučljivo jest koristiti znanstvena saznanja kao preporuku za formiranje vlastitog zdravijeg životnog stila (6).

U protekla dva i pol mjeseca u B!TONIC blogovima, kroz ukupno 9 tekstova, obrađena je uloga raznih faktora na funkciju i zdravlje imunosnog sustava te na temelju niza znanstvenih istraživanja zaključujemo kako je definitivno vrijeme (ukoliko već niste) za izvršavanje ozbiljnih promjena načina života koje možete ugraditi u svoj dnevni raspored, čak i ako pandemija COVID-19 bolesti oslabi ili nestane. Zaključke i poveznice sa detaljnijim objašnjenjima pronađite na ovom popisu:

1. San

Ciljajte na 7-8 sati sna u prosjeku i pridržavajte se ustaljenog rasporeda odlaska na spavanje/ustajanja. Prakticirajte dobru higijenu spavanja.

 

2. Prekinite s pušenjem ili vapingom

Nusproizvodi pušenja napadaju iste tipove stanica kao SARS-CoV-2 virus povećavajući opterećenje dišnog sustava.

 

3. Održavajte zdravu tjelesnu težinu

Iako BMI indeks ima svoje velike praktične nedostatke, osobe s BMI 18.5 do 25 pokazuju najnižu stopu infekcije i imunosne disfunkcije. Istraživanja navode da pojedinci koji imaju BMI iznad 40 imaju izrazito povećani rizik od razvoja teškog oblika bolesti. Regulirajte svoje prehrambene navike.

 

4. Vježbajte najmanje 150min tjedno (20-ak minuta dnevno u prosjeku)

Dosljedno vježbati je teško, posebno u proteklom periodu uslijed zatvaranja teretana i sportskih terena! Mnogi pojedinci su pronašli nove Youtube video zapise sa kućnim treninzima koji sadrže vježbe sa vlastitim tijelom. Ukoliko još uvijek niste za odlaske u teretanu, uz kućne treninge izađite vani na šetnju, planinarenje ili trčanje, pritom održavajući sigurnu udaljenost od ostalih. Umjerena tjelesna aktivnost (preporuka 30-60 minuta dnevno) optimizira zdravlje i funkciju imunosnog sustava (7).

 

5. Vitamin D - boravite na suncu barem 15 minuta dnevno i/ili koristite nadopunu prehrani

Posljednjih desetljeća, novija istraživanja povezana sa ulogom vitamina D potvrdila su važnu interakciju između prisutnosti vitamina D i funkcije stanica urođenog i adaptivnog imunosnog sustava. Na svježem zraku i sunčevoj svjetlosti sintetizirati ćete dovoljne količine vitamina D (minimalno 15 minuta dnevno za osobe svijetlije puti) koji pruža iznimne benefite za naše zdravlje. Snižena ili nedovoljna razina vitamina D može dovesti do poremećaja regulacije imunosnih odgovora (8). Harvard's School of Public Health u cilju održavanja optimalnih razina preporuča nadopunu prehrane sa 1000-2000 IU (25-50 µg) vitamina D dnevno za odrasle, a 400-600 IU za djecu. Za osobe s tamnijom kožom preporučeno je i do 4000 IU (100 µg) vitamina D dnevno, posebice za vrijeme kraćih i tmurnih dana tijekom jeseni i zime.

 

6. Reducirajte stres

Znanstvenici u novije vrijeme počinju pojačano shvaćati razine hormonalnih promjena koje se događaju kao posljedica dugotrajnog stresa koji predstavlja izrazito opterećenje za funkciju imunosnog sustava. Iako je život stresan, posebno u aktualno izazovno vrijeme, s mogućim gubitkom posla te ekonomijom u padu što ćemo vrlo vjerojatno svi financijski osjetiti, smanjenje razina stresa je presudno za naše zdravlje. Prakticirajte metode smanjivanja razine stresa kroz promjenu životnih i prehrambenih navika, uključite namirnice bogate vitaminima B kompleksa i antioksidansima u vašu prehranu.

 

 

Literatura:

1. Berger, A. (2000). Th1 and Th2 responses: what are they? BMJ : British Medical Journal, 321(7258), 424. Retrieved from https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC27457/

2. Zhang, C., Wu, Z., Li, JW., Zhao, H., & Wang, GQ. (2020). The cytokine release syndrome (CRS) of severe COVID-19 and Interleukin-6 receptor (IL-6R) antagonist Tocilizumab may be the key to reduce the mortality. International Journal of Antimicrobial Agents.

3. Zhou, Y., Fu, B., Zheng, X., Wang, D., Zhao, C., Qi, Y., Wei, H. (2020). Pathogenic T cells and inflammatory monocytes incite inflammatory storm in severe COVID-19 patients. National Science Review, nwaa041.

4. Roivant Announces Development of Anti-GM-CSF Monoclonal Antibody to Prevent and Treat Acute Respiratory Distress Syndrome (ARDS) in Patients with COVID-19. (2020, March 18). Retrieved April 18, 2020

5. Dimitrov, S., Lange, T., Tieken, S., Fehm, HL., & Born, J. (2004). Sleep associated regulation of T helper 1/T helper 2 cytokine balance in humans. Brain, Behavior, and Immunity, 18(4), 341–348.

6. http://frankcusimano.com/optimize-part2/

7. Nieman DC, Wentz LM. (2019). The compelling link between physical activity and the body's defense system, Journal of Sport and Health Science, Volume 8, Issue 3, 201-217.

8. Prietl B, Treiber G, Pieber TR, Amrein K. Vitamin D and Immune Function. Nutrients. 2013 Jul; 5(7): 2502–2521.