Pandemija stresa i uloga mikronutrijenata u tretmanu posljedica stresa

Svaka izvanredna okolnost, poput aktualne globalne pandemije COVID-19, može biti vrlo stresna za ljudsku populaciju. Prigodno je pisati o ovoj tematici, iz razloga što je od 1992. godine, travanj mjesec osvještavanja uzroka i posljedica stresa na moderno čovječanstvo.

Stres, strah i anksioznost zbog neizvjesnosti, do sad nepoznate bolesti i novog životnog stila mogu biti izrazito jaki i izazvati snažne emocije u odraslih i djece. Suočavanje sa stresom nas s pozitivne točke gledišta može individualno ojačati, pa i cijelu našu zajednicu. Svatko drugačije reagira na stresne situacije. Način reagiranja na epidemiju ovisi o dosadašnjim iskustvima, okruženju drugih ljudi i zajednici u kojoj živite.

Osobe koje mogu snažnije odgovoriti na ovu krizu:

  • Stariji ljudi i osobe s kroničnim bolestima koji su u većem riziku od razvijanja težeg oblika COVID-19
  • Djeca i tinejdžeri
  • Osobe koje sudjeluju u borbi sa pandemijom COVID-19, poput liječnika, ljekarnika i ostalih pružatelja zdravstvenih usluga ili onih koji pružaju prvu pomoć
  • Osobe koje već pate od mentalnih poremećaja, uključujući probleme s zlouporabom alkohola, droga ili psihoaktivnih supstanci

 

Stres tijekom trenutne pandemije zarazne bolesti može uključivati:

  • Strah i brigu za vlastito zdravlje i zdravlje svojih najmilijih
  • Promjene u obrascima spavanja ili prehrane
  • Loše spavanje ili nemogućnost koncentriranje
  • Pogoršanje kroničnih zdravstvenih problema
  • Povećanu upotrebu alkohola, duhana ili drugih droga

 

Fokus i brojnost znanstvenih istraživanja kao i posljedica zabilježenih u društvu, povezanih sa stresom, neprestano se povećava svake godine u svim državama svijeta u razdoblju od 1997. do 2006. godine [1]. Taj trend je zasigurno održan do današnjeg dana, a ove nas je godine zadesila globalna pandemija virusne bolesti COVID-19. Kao da to nije bilo dovoljno, žitelje glavnog grada Hrvatske, Zagreba je zadesio i poprilično jak potres – nije čudno da je stres na visokoj razini u cijeloj populaciji. Netko stresira zbog COVID-19 bolesti, netko zbog gubitka posla ili krova nad glavom, malo tko je uspio odoliti trenutnoj paralelnoj pandemiji stresa.

 

Kad govorimo o poslovnom stresu, svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izjavila je da su izravni troškovi profesionalnog stresa 1992. godine u SAD-u iznosili 42 milijarde USD [2]. Troškovi visokog stupnja profesionalnog stresa mogu se sagledati na osobnoj, organizacijskoj i društvenoj razini. Za ljude koji doživljavaju kontinuirani stres na visokoj razini, vjerojatnije je da će podnijeti zahtjev za bolovanjem povezan sa stresom, koristiti znatno više medicinskih sredstava i manje pridonijeti svojoj organizaciji kroz povećani izostanak i izgubljenu produktivnost. Dugo izlaganje visokoj razini stresa i nemogućnosti udovoljavanja zahtjevima radnog mjesta mogu dovesti do sindroma burnouta ili izgaranja. WHO tvrdi da se u SAD-u svake godine izgubi oko 300 milijardi USD u produktivnosti, odsutnosti i preusmjeravanju osoblja zbog visokih razina profesionalnog stresa (što iznosi oko 2,6% američkog BDP-a).

U aktualno vrijeme, definitivno možemo pričati o generalnom stresu u cijeloj populaciji. Rad CNS-a, središnjeg živčanog sustava, ovisan je o hranjivim sastojcima koje dajemo tijelu kroz kvalitetnu, raznoliku i zdravu prehranu. Kvaliteta prehrane je neophodna, posebno za održavanje strukture mozga i normalne kognitivne funkcije [3]. Vitamini i ostali mikronutrijenti igraju značajnu biokemijsku ulogu u održavanju kognitivnih procesa u mozgu. Uloga antioksidansa i vitamina B kompleksa, koji se nalaze u kvalitetnijim prehrambenim namirnicama, te njihova uloga u održavanju kognitivnih procesa i općeg zdravlja, raspravljena je u ovom tekstu.

 

  • Vitamini B kompleksa

 Vitamini B kompleksa mogu se naći u širokom rasponu hrane poput cjelovitih žitarica, banana, graha i mesa. Folati/folna kiselina (B9), B6 ​​i B12 predstavljaju neke od vitamina B kompleksa. Poznato je da navedeni  vitamini imaju sinergističku ulogu u održavanju krvožilnog i živčanog zdravlja, a također su vitalni i za energetski metabolizam i metabolizam aminokiseline HCy [3,4,5]. Kroz mnoge znanstvene studije utvrđeno je da je povišena razina aminikiseline HCy u plazmi povezana s porastom spontane stanične smrti (apoptoze), učestalosti moždanog udara, atrofije mozga, Alzheimerove bolesti, fraktura kosti i smatra se rizičnim faktorom za razvoj moždano-krvožilnih bolesti [6,7].

 

Folati/folna kiselina, B6 i B12 vitamini su neophodni za proces metilacije HCy u metionin u središnjem živčanom sustavu. Metionin ima ključnu ulogu u metaboličkim biološkim procesima za sintezu, popravak i ostale reakcije metilacije DNA [8]. Ako se dovoljne količine HCy ne pretvore u metionin, proces metilacije će se zaustaviti, što će rezultirati nakupljanjem aminokiseline HCy. Povišena razina HCy povećava vjerojatnost oksidativnog stresa, što dovodi do negativnih događaja poput oštećenja mitohondrijske membrane I oštećenja lanaca DNA [9, 10]. HCy bi mogla igrati izravnu ulogu u procesu bolesti ili biti marker za prisutnost folata, B6 i ili B12 vitamina. Istraživanjem je utvrđeno da kronični stres iscrpljuje razine vitamina B6 [11], stoga bi nadopuna prehrane vitaminom B6 mogla biti terapijska strategija za smanjenje razina stresa [12]. Stoga, jedan mehanizam pomoću kojeg intervencija konzumacijom vitamina B kompleksa može pomoći smanjenju stresa i umora je kroz neinhibirano čišćenje i smanjenje koncetracija aminokiseline HCy.

Dodatno, neuroimaging studije sugeriraju da su visoka razina HCy u plazmi i niska razina vitamina B kompleksa povezane s većom učestalošću moždane atrofije i degeneracije [13, 14]. Ova vrsta podataka sugerira da metabolizam HCy igra bitnu ulogu u starenju mozga doprinoseći subkliničkim promjenama mozga kod inače zdrave populacije.

 

  • Antioksidansi

Svježe voće i zeleno povrće su bogat izvor vitamina A, C i E. Ovi izvori hrane sadrže prehrambene antioksidanse koji mogu spriječiti, inhibirati ili popraviti štetu uzrokovanu oksidativnim stresom [3]. Oksidativni stres uzrok je neravnoteža ili poremećaja u redox stanju (reakcije oksidacije/redukcije) unutar stanica što uzrokuje oštećenje stanične signalizacije i regulacije, i rezultira slabijim funkcioniranjem stanica. Održavanje redoks homeostaze bitno je za zdravu staničnu funkciju.

Razine antioksidansa vitamina C posebno su visoke u mozgu kojem je potreban za transformaciju dopamina u noradrenalin kao i za proizvodnju nekih neurotransmitera [3]. Vitamin E je antioksidans topiv u lipidima koji ima neuroprotektivni učinak za sprječavanje oštećenja od strane slobodnih radikala, sprječavajući stanična oštećenja mozga povezanih s oksidativnim stresom [4]. Vitamini E i A štite od peroksidacije lipida, štetnog procesa koji utječe na propusnost staničnih membrana [5]. Vitamin C djeluje sinergistički s vitaminima B kompleksa i ključan je za metabolizam i iskorištavanje folata/folne kiseline (B9) u organizmu.

Potencijalna prehrambena/farmakološka intervencija koja pomaže našim tijelima da se nose s povećanom razinom stresa, a koja je dobila znanstvenu podršku jest pojačana konzumacija vitamina B kompleksa i antioksidansa putem hrane i dodataka prehrani. Nedostaci u prehrani u vidu manjka mikronutrijenata utječu na izmijenjena stanja raspoloženja (uključujući stres i psihijatrijske simptome) kod zdravih pojedinaca [15,16]. U nedavnoj meta-analizi znanstvenih istraživanja koja su istraživala kratkotrajnu suplementaciju multivitaminima primijećeno je da suplementacija s ciljem prevladavanja nedostataka u prehrani poboljšava percipirani stres, blage psihijatrijske simptome i neke aspekte svakodnevnog raspoloženja. Ovi pozitivni učinci postignuti su izmjenom biokemijskih procesa zahvaćenih lošijim prehambenim statusom organizma. Pokazalo se da su prikladne doze vitamina B kompleksa učinkovite u poboljšanju raspoloženja i u kliničkim i nekliničkim slučajevima.

Definitivno su čovječanstvu potrebne globalne učinkovite strategije za smanjenje ukupnih razina stresa u društvu. Dodatak prehrani vitaminima B kompleksa i antioksidansima može biti ekonomski isplativa i dugoročno održiva intervencija. Smanjenje stresa imat će ogromne koristi za smanjenje intenziteta odgovora organizma na stres, učestalosti izostanka s posla, povećanje produktivnosti rada i opće dobrobiti pojedinca. Suplementacija vitaminima B kompleksa pruža dodatnu korist za zdravlje i kvalitetu života pojedinca, uz primjenu ostalih strategija upravljanja stresom. Uz ostale benefite, iz navedenog je razloga austrijska kompanija Lifecare essentials razvila proizvod ROSA SPIRIT, kombinaciju 8 vitamina B kompleksa, uz prisutnost fitonutrijenata dobivenih iz 14 vrsti voća i 5 vrsti povrća, s ciljem unaprijeđivanja bioraspoloživosti vitamina. Antioksidanse, vitamine C i E kao i polifenole iz sjemenki grožđa, u sinergiji sa 5 vitamina B kompleksa, možete pronaći u proizvodu LADY - kompletnom proizvodu za zdravlje i blagostanje ženske populacije.

 

Literatura

1. Guthrie R, Ciccarelli M, Babic A. Work-related stress in Australia: The effects of legislative interventions and the cost of treatment. Int J Law Psychiatry. 2010;33:101–115. doi: 10.1016/j.ijlp.2009.12.003. 

2. Work-related stress: scientific evidence-base of risk factors, prevention and costs http://www.who.int/occupational_health/topics/brunpres0307.pdf?ua=1

3. Bourre JM. Effects of nutrients (in food) on the structure and function of the nervous system: update on dietary requirements for brain. Part 1: micronutrients. J Nutr Health Aging. 2006;10:377–385. 

4. Cantuti-Castelvetri I, Shukitt-Hale B, Joseph JA. Neurobehavioural aspects of antioxidants in aging. Int J Dev Neurosci. 2000;18:367–381. doi: 10.1016/S0736-5748(00)00008-3.

5. Mariani E, Polidori MC, Cherubini A, Mecocci P. Oxidative stress in brain aging, neurodegenerative and vascular diseases: an overview. J Chromatogr B. 2005;827:65–75. doi: 10.1016/j.jchromb.2005.04.023.

6. Selhub J. Public health significance of elevated homocysteine. Food Nutr Bull. 2008;29:S116–S125.

7. Sachdev PS. Homocysteine and brain atrophy. Prog Neuro-Psychopharmacol Biol Psychiatry. 2005;29:1152–1161. doi: 10.1016/j.pnpbp.2005.06.026.

8. Mattson MP, Shea TB. Folate and homocysteine metabolism in neural plasticity and neurodegenerative disorders. Trends Neurosci. 2003;26:137–146. doi: 10.1016/S0166-2236(03)00032-8. 

9. Miller AL. The methionine-homocysteine cylce and its effects on cognitive diseases. Altern Med Rev. 2003;8:7–19.

10. Kruman II, Culmsee C, Chan SL, Guo Z, Penix L, Mattson MP. Homocysteine elicits a DNA damage response in neurons that promotes apoptosis and hypersensitivity to excitotoxicity. J Neurosci. 2000;20:6920–6926. 

11. Ford AH, Flicker L, Urvashnee S, Hirani V, Almeida OP. Homocysteine, depression and cognitive function in older adults. J Affect Disord. 2013;151:646–651. doi: 10.1016/j.jad.2013.07.012. 

12. Stoney CM. Plasma homocysteine levels increase in women during psychological stress. Life Sci. 1999;64:2359–2365. doi: 10.1016/S0024-3205(99)00189-7.

13. Blasko I, Hinterberger M, Kemmler G, Jungwirth S, Krampla W, Leitha T, Heinz Tragl K, Fischer P. Conversion from mild cognitive impairment to dementia: Influence of folic acid and vitamin B12 use in the vita cohort. J Nutr Health Aging. 2012;16:687–694. doi: 10.1007/s12603-012-0051-y.

14. Tangney CC, Aggarwal NT, Li H, Wilson RS, DeCarli C, Evans DA, Morris MC. Vitamin B12, cognition, and brain MRI measures. A cross-sectional Examination. 2011;77:1276–1282. doi: 10.1212/WNL.0b013e3182315a33. 

15. Benton D. To establish the parameters of optimal nutrition do we need to consider psychological in addition to physiological parameters? Mol Nutr Food Res. 2013;57:6–19. doi: 10.1002/mnfr.201200477.

16. Long SJ, Benton D. Effects of vitamin and mineral supplementation on stress, mild psychiatric symptoms, and mood in nonclinical samples: A meta-analysis. Psychosom Med. 2013;75:144–153. doi: 10.1097/PSY.0b013e31827d5fbd.