PREBIOTICI I PROBIOTICI – ZAŠTO IH ČESTO MIJEŠAMO I KOJE SU RAZLIKE?

Prebiotici i posebice probiotici postaju sve popularniji i poznatiji pojmovi u današnje vrijeme, osobito s porastom prevalencije gastro-intestinalnih poremećaja i pridruženih medicinskih stanja koji su sve učestaliji u modernom dobu. Posljedice pandemije pretilosti, nekretanja i posljedični metabolički poremećaji su dominantan uzrok takvom stanju. Kad govorimo o tim proizvodima, mnoge ljude sličnost u nazivima zbunjuje i/ili upotrebljavaju izraze pre-/probiotik nasumice. Iako su povezani ulogama, imaju uvelike različite uloge u probavnom traktu i tijelu domaćina generalno.

 

Prebiotici su neprobavljiva vlakna koja se mogu fermentirati u debelom crijevu pomoću bakterija u našem probavnom sustavu, dakle oni su hrana za probiotičke kulture odnosno kolonije živih bakterija koje nastanjuju naša crijeva

Probiotici kao proizvod bi trebali biti živi mikroorganizmi, koji se inače prirodno nalaze u nekim namirnicama (kefir, kiseli kupus, miso…), ili se dodaju drugim proizvodima koji tada mogu imati blagotvorne učinke na tijelo.

 

Upravo te definicije nas uvodi u potencijalni problem kad pričamo o određenim tipovima suplemenata.

Da li su probiotički proizvodi na policama ljekarni živi, tj. da li su živi sojevi bakterija preživjeli proizvodnju tog proizvoda, transport te vrijeme na policama do konzumacije kupca? Da li je na njihovo stanje utjecala temperatura kojoj su izloženi u procesu proizvodnje, pakiranja i transporta? Također, da li nakon konzumacije završavaju tamo gdje to želimo tj. gdje odrađuju „posao“ za nas?

 

Ova je problematika tema modernih istraživanja, za sad postoje tek preliminarna istraživanja koje idu u prilog probiotičkih dodataka prehrani, ali za sada nisu iscrpna niti potvrdno zaključena. Ono što za sad znamo se može sumirati u tablici:

PROBIOTIK

PREBIOTIK

Živi organizam

Hrana za živi organizam

Može umrijeti uslijed temperature, vremena, uvjeta priprave proizvoda

Nije podložan promjenama uslijed temperature, vremena, priprave proizvoda

Iskoristi se „prerano“, u želucu i tankom crijevu

Doseže ciljano debelo crijevo

 

Potencijalnih problema sa probiotičkim dodacima prehrani kod prebiotika nema. Prebiotici su definirani kao tvari čija konzumacija rezultira specifičnim promjenama u sastavu i/ili aktivnosti crijevne mikrobiote, čime se pozitivno utječe na dobrobit i zdravlje organizma domaćina.

 

 

Kad su u pitanju zdravstvene prednosti konzumacije prebiotika, one ovise o promjenama u mikrobioti organizma domaćina i njihovim metabolitima. Neke od generalnih zdravstvenih prednosti koje su povezane s prebioticima uključuju:

  1. poboljšanje stanja i zdravlja prisutnih bifidobakterija i laktobacila
  2. proizvodnja korisnih metabolita
  3. poboljšanje u apsorpciji i unosu minerala
  4. poboljšanje u fermentaciji proteina
  5. poboljšanje u riziku od nastanka alergija
  6. pozitivni učinci na propusnost barijere crijeva
  7. obrana imunosnog sustava i moguća zaštita od raka debelog crijeva
  8. poboljšanje razina glukoze u krvi i inzulinskog profila

 

Obično, kad pričamo o prehrambenim namirnicama, povezujemo prebiotike s hranom koja sadrži vlakna, poput graha, pšenice i određenog voća i povrća. Specifični primjeri dobro proučenih prebiotika koji se koriste u industriji suplemenata i prehrani uključuju inulin, galakto-oligosaharide i rezistentni škrob.

 

Kakvo je stanje u spomenutoj populaciji modernog doba? Znamo da je danas većina ljudi u prehrani daleko ispod preporučenog unosa vlakana dnevno (25-35 g; žene-muškarci). Stoga je savjet da uvijek krenuti u analizu prehrane i od tog parametra, jer ćete imati velike koristi od prebiotičkih i ne-prebiotičkih svojstava vlakana eventualno prisutnih u vašoj hrani i/ili dodacima prehrani.

 

Raznolika prehrana bogata raznovrsnim voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i grahom/mahunarkama vjerojatno osigurati dovoljno prebiotika za podršku crijevima i općem zdravlju. Ako pak na dnevnoj bazi redovno ne konzumirate dovoljne količine tih namirnica, svakako preporučamo suplementaciju kvalitetnim prebiotičkim vlaknima.

 

Pitanja za „domaću zadaću“ :-D

PAZITE LI KOD ODABIRA NAMIRNICA NA SADRŽAJ PREBIOTIKAI VLAKANA U HRANI? ️

KORISTITE LI SUPLEMENTE ILI HRANU?

KOLIKO GRAMA VLAKANA KONZUMIRATE U PROSJEKU KROZ PREHRANU?